Zašto mala deca imaju napade besa, šta je normalno za uzrast i kako smireno reagovati? Praktične strategije za pre, tokom i posle napada, za roditelje i vaspitače.
U jednom trenutku vaše dete se srećno igra, a već u sledećem leži na podu i vrišti jer se banana prelomila na pola. Napadi besa umeju da budu glasni, iscrpljujući i ponekad neprijatni, naročito kada se dese u prodavnici ili pred rodbinom. Mnogi roditelji se u sebi pitaju da li nešto rade pogrešno ili su ovakvi ispadi njihovog deteta normalni.
Napadi besa su jedan od najčešćih delova ranog detinjstva. Oni nisu znak lošeg vaspitanja niti „teškog“ deteta. Oni su znak mladog mozga koji još uči kako da se izbori sa velikim osećanjima. Kada razumete zašto se dešavaju i imate miran plan za pre, tokom i posle, mnogo ih je lakše prebroditi, i roditeljima i vaspitačima.
Zašto dolazi do napada besa
Mala deca veoma snažno doživljavaju emocije, ali još nemaju veštine da njima upravljaju. Česti okidači su:
- Mozak u razvoju. Delovi mozga zaduženi za samokontrolu i smirivanje se u prvim godinama još razvijaju.
- Ograničen govor. Kada dete ne može da pronađe reči da kaže šta želi ili oseća, frustracija često izlazi kroz plač, vikanje ili bacanje stvari.
- Umor i glad. Propušteno dnevno spavanje ili zakasnela užina mogu svako dete učiniti osetljivijim.
- Želja za samostalnošću. Mala deca žele da sama rade stvari i da sama biraju, ali to ne uspevaju uvek.
- Granice i prelazi. Kada čuje „ne“, kada mora da prekine zabavnu igru ili da pređe s jednog mesta na drugo, dete se može osetiti preplavljeno.
- Prenadraženost. Buka, gužva i naporni dani mogu biti previše za malo dete.
Šta je normalno za uzrast
Napadi besa su česti otprilike između prve i četvrte godine. Obično su učestaliji u drugoj i trećoj godini, kada dete ima jake želje, a malo reči i samokontrole. Kako se govor razvija i dete uči druge načine da se izrazi, napadi besa obično postaju kraći, ređi i manje burni.
Svako dete je drugačije. Neka imaju česte i burne napade besa, a neka ih gotovo i nemaju. I jedno i drugo može biti sasvim normalno.
Pre: sprečavanje napada kad god je moguće
Ne možete sprečiti svaki napad besa, ali mnoge možete ublažiti ili izbeći:
- Čuvajte san i obroke. Držite se predvidive rutine i ponesite zdravu užinu kada izlazite.
- Najavite promene unapred, na primer: „Još dva puta tobogan, pa idemo kući.“
- Ponudite jednostavne izbore. „Crvena ili plava šolja?“ daje detetu osećaj kontrole u okviru granica s kojima ste vi u redu.
- Primetite rane znake, poput cmizdrenja, lepljenja uz vas ili nemira, i reagujte zagrljajem, pauzom ili promenom aktivnosti.
- Pomozite rečima. Naučite dete jednostavnim rečenicama poput „pomozi mi, molim te“ ili „ljut sam“, a sa mlađom decom koristite gestove ili znakove.
- Pohvalite mirno ponašanje. Primetite kada dete čeka, deli ili lepo zamoli.
Tokom: ostati miran usred oluje
Kada napad besa počne, sposobnost deteta da sluša i razmišlja veoma je ograničena. Cilj je da svi budu bezbedni i da detetu pomognete da prođe kroz taj trenutak.
- Ostanite smireni. Polako udahnite i spustite glas. Vaš mir pomaže da se nervni sistem deteta umiri.
- Obezbedite sigurnost. Sklonite dete od opasnosti ili uklonite predmete van njegovog domašaja.
- Koristite malo reči. Duga objašnjenja u tom trenutku ne pomažu. Probajte: „Baš si ljut. Tu sam.“
- Imenujte osećanje. „Hteo si da ostaneš u parku. Tužan si što moramo da idemo.“
- Zadržite granicu. Prihvatite osećanje, ali ne popuštajte u onome što je izazvalo napad. Tako dete uči da napad besa ne menja pravilo.
- Pružite utehu, ne pritisak. Neka deca žele zagrljaj, a nekima treba malo prostora, uz vas u blizini. Pratite signale svog deteta.
Posle: ponovno povezivanje i učenje
- Kada se dete smiri, ponudite zagrljaj i podršku. Ono treba da zna da se vaša ljubav nije promenila.
- Svaki razgovor neka bude kratak i jednostavan, naročito sa mlađom decom.
- Sa starijom decom ukratko porazgovarajte o tome šta se desilo i šta mogu da urade sledeći put, na primer da zatraže pomoć ili duboko dišu.
- Idite dalje. Nema potrebe za dugim kaznama niti za vraćanjem na tu temu kasnije tokom dana.
Dosledne granice su važne
Deca se osećaju najsigurnije kada su pravila jasna i predvidiva. Ako se napad besa ponekad završi slatkišem ili dodatnim vremenom pred ekranom, dete uči da napadi besa mogu da upale, pa se mogu javljati češće. Dogovorite se kao porodica o nekoliko važnih pravila i primenjujte ih mirno i dosledno, čak i kada je teško.
Napadi besa na javnom mestu
- Setite se da je većina odraslih oko vas i sama prošla kroz to.
- Usmerite se na dete, ne na posmatrače.
- Ako je moguće, pređite na mirnije mesto dok se dete ne smiri.
- Neka odlasci u kupovinu budu kratki i, kad god možete, planirajte ih posle spavanja i obroka.
Doslednost između kuće i vrtića
Deci je najbolje kada odrasli u njihovom životu reaguju na sličan način. Razgovarajte sa vaspitačima u jaslicama ili vrtiću o tome šta obično izaziva napade besa kod vašeg deteta, šta mu pomaže da se smiri i koje reči koristite kod kuće. Vaspitači mogu da podele kako se nose sa jakim osećanjima u grupi, kako biste i vi koristili isti pristup. Neka deca se drže ceo dan i puste osećanja tek kada dođete po njih, što je često i obično znak da se s vama osećaju sigurno.
Kada razgovarati s pedijatrom
Većina napada besa je normalan deo razvoja. Dobro je da razgovarate sa pedijatrom ako:
- Su napadi besa veoma česti ili veoma dugi, većinu dana.
- Se dete povređuje tokom napada, na primer udara glavom ili grize samo sebe.
- Ima mnogo agresije prema drugima i to se ne popravlja.
- Su napadi besa i dalje veoma burni posle otprilike četvrte ili pete godine.
- Dete teško može da se smiri čak i uz podršku, ili napade prate i druge brige, kao što su teškoće s govorom, spavanjem ili ishranom.
- Osećate se preopterećeno i potrebna vam je podrška. Traženje pomoći je znak snage.
Kuća i vrtić na istoj strani
Sitnice često objašnjavaju težak popodnevni period. Uz kidsday, vaspitači mogu tokom dana da beleže obroke, spavanje i napomene i da ih podele sa roditeljima preko aplikacije za roditelje, zajedno s fotografijama i aktivnostima. Ako je dete preskočilo deo dnevnog spavanja ili manje jelo za ručak, roditelji to mogu da vide pre nego što dođu po njega i da isplaniraju mirnije veče. Roditelji i vaspitači takođe mogu da razmenjuju poruke u aplikaciji kako bi se dogovorili o doslednom načinu reagovanja na jaka osećanja.
Za kraj
Napadi besa su normalna i prolazna faza dok mala deca uče da razumeju svoje emocije i upravljaju njima. Uz predvidive rutine, smirene reakcije, dosledne granice i mnogo topline posle napada, većina dece postepeno pronalazi bolje načine da izrazi ono što oseća. Budite strpljivi prema detetu i prema sebi. Svaki trenutak mira koji pružite tokom oluje pomaže vašem detetu da izgradi veštine koje će koristiti ceo život.



